Kako djeluju cjepiva

Cjepiva djeluju stimuliranjem imunosnog sustava na odgovor u kontaktu s virusom ili bakterijom, što imunosni sustav „pamti”. Sposobnost imunosnog sustava da zapamti određeni virus ili bakteriju omogućava mu da ih kasnije prepozna i time zaštiti organizam od tog virusa ili bakterije i spriječi razvoj bolesti koju uzrokuju.

Većina cjepiva sadrži oslabljeni ili neaktivan (neživi) oblik virusa ili bakterije odnosno mali dio virusa ili bakterije koji ne može izazvati bolest. To se zove antigen.

Kada osoba primi cjepivo, njezin imunosni sustav prepoznaje antigen kao strano tijelo. Time se aktiviraju stanice imunosnog sustava kako bi ubile virus ili bakteriju koji uzrokuju bolest i stvorile protutijela protiv uzročnika.

Također aktivira imunosne stanice naziva T-stanice i B-stanice u krvi, koštanoj srži i u cijelom organizmu.

Ako osoba kasnije dođe u kontakt s tim virusom ili bakterijom, njezin će ga imunosni sustav prepoznati.

Zatim proizvodi odgovarajuća protutijela i brzo aktivira odgovarajuće imunosne stanice koje ubijaju virus ili bakteriju. Na taj se način naš organizam štiti od bolesti.

Različita cjepiva osiguravaju različiti stupanj zaštite. Trajanje zaštite također ovisi i o bolesti od koje cjepivo štiti. Neka cjepiva štite od bolesti samo kraće vrijeme te su za dužu zaštitu potrebne dodatne doze cjepiva, dok druga razvijaju doživotan imunitet.

Cjepivom se ne štiti samo osobe koje su ga primile. Smanjivanjem rizika od izloženosti zarazi cjepivo neizravno štiti i necijepljene osobe u zajednici poput djece premlade za određeno cjepivo ili osoba s oslabljenim imunitetom.

Za kolektivni imunitet (ili imunitet zajednice) potrebna je procijepljenost dovoljnog broja ljudi na određenom području.

S druge strane, osobe koje imunitet steknu preboljenjem mogu:

  • izložiti druge ljude bolesti
  • razviti ozbiljne komplikacije kao posljedicu bolesti.
How vaccines work
1. Antigen 2. Protutijela 3. Imunosni odgovor

Proteinska cjepiva

Cjepiva na bazi proteina sadrže male fragmente proteina virusa ili bakterije koje imunosni sustav prepoznaje kao strano tijelo.

Obuhvaćaju razna dobro poznata cjepiva poput onog protiv gripe, tetanusa ili hripavca.

Ta cjepiva obično sadrže protein s površine virusa. U samom virusu ti proteini virusu omogućavaju da se pričvrsti na ljudsku stanicu i zarazi je. Međutim, u cjepivu proteini proizvedeni u laboratoriju samo stimuliraju imunosni odgovor, ali ne izazivaju zarazu niti bolest.

Proteinska cjepiva često sadrže tvari zvane adjuvansi, koji jačaju imunosni odgovor na cjepivo i zaštitu.

Proteinska cjepiva koriste se dugi niz godina.

Nedavno je Europska unija (EU) odobrila nova proteinska cjepiva, uključujući i cjepivo koje štiti od bolesti COVID-19.

Cjepiva mRNA i cjepiva na osnovi virusnog vektora

Umjesto proteina, cjepiva mRNA i cjepiva na osnovi virusnog vektora sadržeupute za ljudske stanice kako da proizvedu antigenski protein. Te upute mogu biti u jednom od dva oblika:

  • u obliku glasničke ribonukleinske kiseline mRNA
  • u obliku genetske informacije u bezopasnom „vektoru” ili nositelju virusa, modificiranom na način da ne može izazvati bolest.

Kada osoba primi cjepivo koje sadržava molekulu mRNA ili virusni vektor, određene stanice u tijelu pročitaju te upute. Te stanice potom nakratko proizvedu protein antigena prije nego što razgrade molekulu mRNA ili bezopasan virus.

Imunosni sustav prepoznaje protein antigena koji su njegove vlastite stanice proizvele kao strano tijelo, aktivira imunosne stanice i stvara protutijela.

Znanstvenici već desetljećima rade na razvoju cjepiva mRNA i cjepiva na osnovi virusnog vektora, a značajan je napredak ostvaren u prošlom desetljeću.

Nakon dodatnih ulaganja na početku pandemije bolesti COVID-19 2020., prva četiri odobrena cjepiva u EU-u protiv bolesti COVID-19 bila su cjepiva mRNA i cjepiva na osnovi virusnog vektora.

Detaljnije informacije o tim cjepivima i načinu njihova odobrenja u EU-u nalaze se na: cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Type of content

Sastojci cjepiva

Cjepiva sadržavaju sastojke koji potiču imunosni odgovor i održavaju stabilnost sadržaja.

Page last updated 6 tra 2022